Razmjerni godišnji odmor: kada pripada i kako se računa po ZOR-u

Razmjerni dio godišnjeg odmora je zakonsko pravo radnika u trajanju od jedne dvanaestine (1/12) punog godišnjeg odmora za svaki mjesec trajanja radnog odnosa u kalendarskoj godini (čl. 78. st. 1. i 2. Zakona o radu). Primjenjuje se u dvjema zakonskim situacijama: kada novi radnik u kalendarskoj godini još nije navršio šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod poslodavca te kada radniku tijekom kalendarske godine prestaje radni odnos.

Udio godišnjeg odmora za svaki mjesec rada

1/12

čl. 78. st. 1. i 2.

Neprekidni radni odnos za stjecanje punog prava

6 mj.

čl. 77. st. 3.

Polovica mjeseca i polovica dana zaokružuju se naviše

1/2

čl. 79. st. 4.

Krajnji rok za raspored i za prijenos starog odmora

30. 6.

čl. 84. i 85.

U nastavku su pravila iz članaka 76. do 85. Zakona o radu, izračun po mjesecima s graničnim datumima, usporedba s punim godišnjim odmorom i naknadom za neiskorištene dane, pravila za nepuno radno vrijeme i dodatni rad te obračun naknade u eurima i pregled prekršajnih kazni.

Što ulazi u trajanje godišnjeg odmora, a što se u njega ne uračunava

Prije nego što se godišnji odmor podijeli na dvanaestine, potrebno je utvrditi osnovicu — odnosno ukupan broj radnih dana punog godišnjeg odmora koji bi radniku pripadao za cijelu kalendarsku godinu.

Zakonski minimum u tjednima i preračun u radne dane. Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor od najmanje četiri tjedna, dok maloljetnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja imaju pravo na najmanje pet tjedana (čl. 76. i čl. 77. st. 1.). Kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu može se utvrditi trajanje godišnjeg odmora duže od zakonskog minimuma (čl. 77. st. 2.).

Godišnji odmor utvrđuje se brojem radnih dana ovisno o radnikovu tjednom rasporedu radnog vremena (čl. 79. st. 1.):

• za radnika koji radi pet dana u tjednu (npr. od ponedjeljka do petka), četiri tjedna iznose 20 radnih dana, a pet tjedana 25 radnih dana
• za radnika čiji je tjedni raspored šest radnih dana (npr. od ponedjeljka do subote), četiri tjedna iznose 24 radna dana, a pet tjedana 30 radnih dana

Dani koji se ne uračunavaju u godišnji odmor. U trajanje godišnjeg odmora ne uračunavaju se blagdani i neradni dani određeni zakonom, razdoblje privremene nesposobnosti za rad (bolovanje) koje je utvrdio ovlašteni liječnik te dani plaćenog dopusta (čl. 79. st. 2.). Ako tijekom korištenja godišnjeg odmora padne državni blagdan iz kalendara neradnih dana za 2026. ili radnik otvori liječnički utvrđeno bolovanje, taj se dan ne skida s broja dana godišnjeg odmora.

Zakon propisuje jednu iznimku: ako bi po rasporedu radnog vremena radnik na dan blagdana ili neradnog dana određenog zakonom trebao raditi, a toga dana na svoj zahtjev koristi godišnji odmor, u trajanje godišnjeg odmora uračunava se i taj dan (čl. 79. st. 3.).

Kako se gleda uvjet od šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa. Članak 77. stavak 3. propisuje da radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid između dva radna odnosa duži od osam dana stječe pravo na puni godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod tog poslodavca. Prema stručnim tumačenjima (TEB i portal-zor.hr), a ne prema izričitom tekstu zakona, rok od šest mjeseci računa se kao trajanje samog radnog odnosa, a ne kao broj efektivno odrađenih dana, pa ga bolovanje, rodiljni ili roditeljski dopust i plaćeni dopust ne prekidaju. Prema istim tumačenjima, puno pravo može nastati unutar iste kalendarske godine ako se šest mjeseci navrši prije njezina isteka (primjerice, radnik zaposlen 1. svibnja navršava šest mjeseci u studenome iste godine). Granični slučaj poput početka rada 1. srpnja — kod kojeg se šest mjeseci navršava 31. prosinca — zakon izrijekom ne rješava, pa ga je uputno provjeriti s računovođom.

Kako se računa 1/12 po mjesecu: zaokruživanje polovice mjeseca i polovice dana

Članak 78. stavak 1. propisuje da se razmjerni dio utvrđuje u trajanju od jedne dvanaestine (1/12) godišnjeg odmora iz članka 77. stavaka 1. i 2. za svaki mjesec trajanja radnog odnosa. Članak 79. stavci 4. i 5. propisuju kako se zaokružuju necijeli mjeseci i necijeli dani.

Iz članka 79. stavaka 4. i 5. proizlaze tri pravila za brojanje mjeseci i dana, potvrđena na primjerima iz stručne prakse (Radno pravo):

1. Polovica mjeseca ovisi o broju kalendarskih dana u tom mjesecu (28, 29, 30 ili 31 dan). U srpnju i kolovozu, koji imaju 31 dan, polovica mjeseca iznosi 15,5 dana, pa je za punu dvanaestinu potrebno raditi najmanje 16 dana. Ako radni odnos prestaje 15. srpnja, radnik je u srpnju bio u radnom odnosu 15 dana (manje od polovice mjeseca od 31 dana), pa za tu godinu ostvaruje 6/12 godišnjeg odmora (siječanj – lipanj). Ako radni odnos prestaje dan kasnije, 16. srpnja, srpanj se zaokružuje na cijeli mjesec i radnik ostvaruje 7/12 godišnjeg odmora. Isto tako, ako radni odnos prestaje 9. kolovoza, u kolovozu je odrađeno manje od polovice mjeseca, pa pripada 7/12 (siječanj – srpanj).
2. Točno polovica mjeseca koji ima parni broj dana pripada poslodavcu kod kojeg ugovor prestaje. U mjesecima s 30 dana (travanj, lipanj, rujan, studeni) polovica je točno 15 dana, a u veljači od 28 dana točno 14 dana. Kada radniku radni odnos prestaje točno u polovici takvog mjeseca (npr. prestanak ugovora 15. lipnja), pravo na jednu dvanaestinu (1/12) za taj mjesec ostvaruje kod poslodavca kod kojeg mu prestaje radni odnos (čl. 79. st. 5.). Ako se kod novog poslodavca zaposli odmah idući dan (16. lipnja) i do kraja lipnja odradi preostalih 15 dana (također točno polovicu parnog mjeseca), tu dvanaestinu za lipanj ne stječe ponovno kod novog poslodavca jer ju je po članku 79. stavku 5. već ostvario kod poslodavca kod kojeg je ugovor prestao.
3. Zaokruživanje dana radi se na kraju izračuna, s praga od 0,5 dana naviše. Ako radnik s pravom na 20 dana punog godišnjeg odmora počne raditi 1. rujna (prvo zaposlenje ili prekid duži od osam dana), do kraja godine radi četiri puna mjeseca (4/12): izračun iznosi 20 × 4/12 = 6,66 dana, što se po članku 79. stavku 4. zaokružuje na 7 dana. Ako se zaposli 20. listopada uz ugovorenih 27 dana punog godišnjeg odmora, u listopadu radi 12 od 31 dana (manje od polovice), pa mu se računaju studeni i prosinac (2/12): 27 × 2/12 = 4,5 dana, što je točno polovica dana i zaokružuje se na 5 dana. Uz 30 dana punog odmora za ista dva mjeseca izračun je 30 × 2/12 = 5 dana bez ostatka.

Za brzu provjeru bilo kojeg datuma početka ili prestanka ugovora u 2026. godini upišite datume u naš kalkulator godišnjeg odmora, koji prikazuje status svakog pojedinog mjeseca i primijenjeno pravilo zaokruživanja.

Razmjerni nasuprot punom godišnjem odmoru, prijenosu u iduću godinu i naknadi

U praksi je važno razlikovati tri povezana instituta iz članaka 77. do 84. Zakona o radu: puni godišnji odmor (čl. 77.), razmjerni dio godišnjeg odmora (čl. 78.) i naknadu za neiskorišteni godišnji odmor (čl. 82.).

Dvije zakonske zamke kod prestanka ugovora i prijenosa (čl. 78. i 84.)

Kod obračuna razmjernog dijela posebnu pozornost treba obratiti na dvije zakonske odredbe.

Uz to, godišnji odmor ili dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen zbog bolesti te korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust ili dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, radnik ima pravo iskoristiti po povratku na rad, a najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine (čl. 84. st. 4.). Iznimno, ako ga zbog korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta ili dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju nije mogao iskoristiti ili mu poslodavac to nije omogućio do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine, radnik ga ima pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad (čl. 84. st. 5.).

Nepuno radno vrijeme, rad kod više poslodavaca, dodatni rad, maloljetnici i studenti

Pravila o trajanju i korištenju godišnjeg odmora imaju važne posebnosti kod radnika u nepunom radnom vremenu, radnika koji rade za više poslodavaca ili u dodatnom radu te kod maloljetnika i studenata.

Nepuno radno vrijeme i raspored dana u tjednu (čl. 62. i čl. 79. st. 1.)

Članak 62. stavak 4. Zakona o radu propisuje da se, ako je za stjecanje prava iz radnog odnosa važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatraju radom u punom radnom vremenu. To znači da i radnik u nepunom radnom vremenu stječe puni godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa (čl. 77. st. 3.), a do tada ili pri prestanku ugovora pripada mu 1/12 za svaki mjesec rada (čl. 78. st. 1. i 2.).

Broj dana godišnjeg odmora utvrđuje se prema tjednom rasporedu radnih dana (čl. 79. st. 1.): radnik koji radi na nepuno radno vrijeme od 20 sati tjedno raspoređenih u pet radnih dana po četiri sata dnevno ima za četiri tjedna godišnjeg odmora 20 radnih dana, jednako kao i radnik u punom radnom vremenu, dok se naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora utvrđuje prema njegovoj prosječnoj plaći za nepuno radno vrijeme u prethodna tri mjeseca (čl. 62. st. 5. i čl. 81.).

Ako radnik radi u nepunom radnom vremenu kod dva ili više poslodavaca, a poslodavci ne postignu sporazum o istodobnom korištenju godišnjeg odmora, dužni su mu omogućiti korištenje godišnjeg odmora prema njegovu zahtjevu (čl. 85. st. 2.). Neomogućavanje tog prava prekršaj je poslodavca iz članka 228. stavka 1. točke 18.

Usklađivanje godišnjeg odmora u dodatnom radu (čl. 18.a st. 7.)

Za radnika koji uz puno radno vrijeme kod matičnog poslodavca radi u dodatnom radu kod drugog poslodavca (do osam sati tjedno prema čl. 18.a i 18.b), članak 18.a stavak 7. Zakona o radu propisuje izričitu obvezu: poslodavac kod kojeg je radnik zaposlen u dodatnom radu dužan je, na zahtjev radnika, omogućiti korištenje godišnjeg odmora tog radnika u istom tjednu u kojem godišnji odmor koristi kod matičnog poslodavca. I kršenje te obveze izričito je navedeno među težim prekršajima poslodavca u članku 228. stavku 1. točki 18.

Studenti koji rade preko studentskog servisa

Zakon o radu primjenjuje se na radnike u radnom odnosu. Student koji obavlja posao preko ovlaštenog posrednika (studentskog centra) na temelju ugovora o obavljanju studentskog posla nije u radnom odnosu (čl. 2. i čl. 11. Zakona o obavljanju studentskih poslova), pa ne stječe pravo na plaćeni godišnji odmor ni na razmjerni dio po članku 78. Zakona o radu. Student za odrađene sate prima ugovorenu neto naknadu (u 2026. godini najmanje 6,56 EUR neto po satu, uz 50-postotno uvećanje za rad blagdanom, noću, prekovremeno i nedjeljom prema čl. 13. st. 3. Zakona o obavljanju studentskih poslova), što možete izračunati u kalkulatoru studentske satnice ili pročitati u vodiču o studentskom ugovoru.

Naknada plaće za godišnji odmor, naknada za neiskorištene dane, evidencija i kazne

Zakon o radu razlikuje dvije novčane isplate povezane s godišnjim odmorom:

1. Naknada plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora (čl. 81.). Dok radnik koristi godišnji odmor, ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).
2. Naknada za neiskorišteni godišnji odmor pri prestanku ugovora (čl. 82.). U slučaju prestanka ugovora o radu poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora, koja se određuje razmjerno broju dana neiskorištenog godišnjeg odmora (čl. 82. st. 1. i 2.). Dok radni odnos traje, isplata naknade umjesto korištenja odmora nije dopuštena i takav je sporazum ništetan (čl. 80.).

Primjer izračuna razmjernog godišnjeg odmora i naknade pri prestanku ugovora u eurima

Uzmimo radnika s petodnevnim radnim tjednom (ponedjeljak – petak) i ugovorenih 20 radnih dana punog godišnjeg odmora, kojem ugovor o radu prestaje u petak 31. srpnja 2026. (vidi kalendar fonda sati za srpanj 2026., koji ima 23 radna dana od ponedjeljka do petka, odnosno mjesečni fond od 184 sata).

Naknada za neiskorišteni godišnji odmor oporezuje se kao plaća (dohodak od nesamostalnog rada), pa konačni neto iznos za isplatu ovisi o osobnom odbitku radnika (osnovni osobni odbitak u 2026. iznosi 600,00 EUR) i stopi poreza na dohodak prema gradu ili općini stanovanja. Ako ugovor prestaje redovitim otkazom, pravila o trajanju otkaznog roka (koji teče i za vrijeme korištenja godišnjeg odmora prema čl. 121. st. 5.) i otpremnini možete provjeriti u kalkulatoru otkaznog roka i otpremnine.

Kalkulator plaćeIzračunajte neto isplatu i ukupni trošak poslodavca (bruto II) za 2026. prema osobnom odbitku i gradu ili općini.

Upis godišnjeg odmora u evidenciju radnog vremena (Pravilnik NN 55/2024) i zastara

Prema Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca (NN 55/2024, na snazi od 1. listopada 2024.), poslodavac je u dnevnoj evidenciji o radnom vremenu dužan voditi podatke o vremenu nenazočnosti na radu, uključujući sate korištenja godišnjeg odmora (čl. 13. st. 1. t. 9.). Podaci se upisuju najkasnije sedmi dan od dana za koji se popunjavaju i moraju odgovarati stvarnom stanju u obračunskom razdoblju (čl. 13. st. 6. i čl. 15. st. 2.), a evidencija se čuva najmanje šest godina od isteka godine u kojoj je vođena, odnosno do pravomoćnog okončanja radnog spora (čl. 18. st. 3.).

Pravilnik o evidenciji radnog vremena (NN 55/2024)Pregled svih obveznih dnevnih podataka, vrsta nenazočnosti, rokova unosa i čuvanja evidencije.

Poslodavac je dužan najkasnije 15 dana od dana isplate plaće, naknade plaće ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrđeni (čl. 93. st. 1. Zakona o radu). Ako na dan dospjelosti ne isplati naknadu plaće ili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata dostaviti radniku dva obračuna — obračun ukupnog iznosa i obračun neisplaćenog dijela koji je bio dužan isplatiti — koji predstavlja ovršnu ispravu (čl. 93. st. 2. i 5.). Novčana potraživanja iz radnog odnosa, uključujući neisplaćenu naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, zastarijevaju za pet godina (čl. 139. Zakona o radu).

Prekršajne kazne po Zakonu o radu (čl. 228. i 229.)

Zakon o radu propisuje novčane kazne za poslodavca koji radniku uskrati zakonsko pravo na godišnji odmor, ne poštuje rok obavijesti, sklopi ništetan sporazum o odricanju od odmora ili pri neisplati naknade za neiskorišteni godišnji odmor ne izda propisana dva obračuna. Ako je prekršaj počinjen u odnosu na maloljetnika, iznos novčane kazne uvećava se dvostruko (čl. 228. st. 5. i čl. 229. st. 15.).

Za točan izračun broja dana u svakoj kombinaciji datuma početka i prestanka ugovora poslužite se kalkulatorom godišnjeg odmora, a gotovu tablicu za dnevnu evidenciju preuzmite u vodiču za šihtericu u Excelu.