Prekovremeni rad: koliko smije trajati i kako se plaća

Prekovremeni rad je svaki rad koji radnik na zahtjev poslodavca obavlja duže od svog ugovorenog punog ili nepunog radnog vremena (čl. 65. st. 1. Zakona o radu). U praksi se lako pomiješa s nejednakim rasporedom i preraspodjelom radnog vremena, naloži bez pisane potvrde, prijeđe tjednu granicu od 50 sati ili se u evidenciji radnog vremena ne poklopi s isplatnom listom.

Najviše rada tjedno, s prekovremenim

50 h

čl. 65. st. 3.

Najviše prekovremenih godišnje po radniku

180 h

čl. 65. st. 4., 250 h uz kolektivni ugovor

Rok za pisanu potvrdu usmenog naloga

7 dana

čl. 65. st. 2.

Najkraći neprekidni dnevni odmor

12 h

čl. 74. st. 1.

U nastavku su sva pravila iz Zakona o radu i Pravilnika NN 55/2024, razlika prema nejednakom rasporedu i preraspodjeli, posebna pravila za zaštićene kategorije radnika, primjer izračuna u eurima i pregled prekršajnih kazni.

Što sve ulazi u radno vrijeme prije nego što nastane prekovremeni sat

Da bi se uopće utvrdilo kada počinje prekovremeni rad, prvo treba znati što Zakon o radu ubraja u redovno radno vrijeme, a što ne.

Puno i nepuno radno vrijeme. Puno radno vrijeme radnika ne može biti duže od 40 sati tjedno (čl. 61. st. 1.). Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu nije određeno drukčije, smatra se da je puno radno vrijeme 40 sati tjedno (čl. 61. st. 2.). Nepuno radno vrijeme je svako radno vrijeme kraće od punog (čl. 62. st. 1.). Važno je naglasiti da članak 65. stavak 1. prekovremeni rad definira kao rad duži od punog, odnosno nepunog radnog vremena. To znači da i radnik zaposlen na 20 sati tjedno radi prekovremeno kada po pisanom zahtjevu poslodavca u tom tjednu radi 25 sati, iako nije prešao 40 sati.

Stanka (pauza) ulazi u radno vrijeme. Radnik koji radi najmanje šest sati dnevno ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 minuta, a vrijeme stanke ubraja se u radno vrijeme (čl. 73. st. 1. i 4.). Poslodavac ne smije produljiti smjenu s osam na osam i pol sati kako bi „nadoknadio“ polusatnu stanku a da tih 30 minuta ne prikaže u radnom vremenu. Ako radnik s ugovorenim osmosatnim radnim danom po nalogu poslodavca na poslu provede osam i pol sati, dodatnih 30 minuta je prekovremeni rad.

Pripravnost kod kuće i stvarni rad po pozivu. Radno vrijeme je vrijeme u kojem je radnik obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca na mjestu rada ili drugom mjestu koje odredi poslodavac (čl. 60. st. 1.). Vrijeme u kojem je radnik kod kuće u pripravnosti (spreman odazvati se pozivu ako zatreba, a ne nalazi se na mjestu koje je odredio poslodavac) ne smatra se radnim vremenom, nego se trajanje pripravnosti i visina naknade uređuju ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom (čl. 60. st. 2. i 3.). Međutim, čim poslodavac uputi poziv i radnik počne obavljati posao, vrijeme provedeno u obavljanju poslova po pozivu smatra se radnim vremenom, neovisno o tome obavlja li ih radnik u prostoru poslodavca ili od kuće (čl. 60. st. 4.). Sati stvarnog rada po pozivu zbrajaju se s redovnim satima i ulaze u prekovremeni rad čim prijeđu ugovoreno radno vrijeme.

Kada poslodavac smije naložiti prekovremeni rad i u kojem obliku

Prekovremeni rad nije redovni raspored. Zakon ga dopušta samo u tri skupine izvanrednih situacija (čl. 65. st. 1.):

• u slučaju više sile (npr. elementarna nepogoda, kvar postrojenja, poplava u skladištu ili druga nepredvidiva opasnost)
• u slučaju izvanrednog povećanja opsega poslova (npr. neočekivana narudžba, hitan rok isporuke ili nagli skok posla koji odstupa od redovnog plana)
• u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe (npr. iznenadna odsutnost radnika u smjeni čije radno mjesto ne smije ostati nepokriveno)

Zakon o radu u članku 60.a stavku 7. izričito definira što je prijeka potreba: to su one okolnosti koje poslodavac nije mogao predvidjeti niti izbjeći, a koje promjenu rasporeda radnog vremena radnika čine nužnom. Za redovni raspored radnog vremena poslodavac mora obavijestiti radnika najmanje tjedan dana unaprijed (čl. 60.a st. 5.), a samo kada nastane prijeka potreba smije izmijeniti raspored u kraćem, razumnom roku do početka obavljanja posla (čl. 60.a st. 6.).

Pisani zahtjev i rok od sedam dana za potvrdu usmenog naloga

Osnovno zakonsko pravilo glasi da je radnik dužan raditi prekovremeno na pisani zahtjev poslodavca uručen prije početka prekovremenog rada (čl. 65. st. 1.). Zakon ne propisuje obrazac pisanog zahtjeva. Radi dokaza je dobro da iz njega bude vidljivo tko nalaže rad, kojem radniku, kada i zbog koje prijeke potrebe.

Zakon predviđa samo jednu iznimku: ako priroda prijeke potrebe onemogućava poslodavca da prije početka prekovremenog rada uruči radniku pisani zahtjev, prekovremeni rad može se naložiti usmeno, ali je poslodavac tada dužan usmeni zahtjev pisano potvrditi u roku od sedam dana od dana kada je prekovremeni rad naložen (čl. 65. st. 2.).

Koliko prekovremeni rad smije trajati: tjedne, godišnje i dnevne granice

Čak i kada postoji prijeka potreba i uredan pisani nalog, trajanje rada ograničeno je apsolutnim zakonskim maksimumima. Prekoračenje tjedne i godišnje granice prekršaj je za koji su propisane kazne iz članka 229. stavka 1. točke 26. (pregled kazni je na kraju članka).

Iz tablice proizlaze tri praktična pravila za planiranje smjena:

1. Najviše 10 prekovremenih sati tjedno kod punog radnog vremena. Ako radnik ima ugovoreno puno radno vrijeme od 40 sati tjedno, tjedni strop od 50 sati ukupnog rada (čl. 65. st. 3.) znači da u jednom tjednu može odraditi najviše 10 prekovremenih sati.
2. Godišnji limit od 180 sati potroši se za 18 takvih tjedana. Poslodavac koji nije vezan kolektivnim ugovorom kojim je ugovoren viši limit do 250 sati ne može pravilnikom o radu ili ugovorom o radu sam podignuti granicu sa 180 na 250 sati — zakon izričito traži kolektivni ugovor (čl. 65. st. 4.).
3. Dnevni odmor od 12 sati ograničava i pojedinačni dan. Ako je radnik u ponedjeljak radio redovnu smjenu od 08:00 do 16:00 pa ostao na prekovremenom radu do 21:00, u utorak ne smije početi raditi prije 09:00 ujutro jer između završetka jedne i početka iduće smjene mora imati najmanje 12 sati neprekidnog dnevnog odmora (čl. 74. st. 1.).

Kalkulator smjenaUpišite raspored smjena i provjerite tjedni zbroj sati, granicu od 50 sati i odmor od 12 sati između smjena.

Prekovremeni rad, nejednaki raspored i preraspodjela radnog vremena: u čemu je razlika

U djelatnostima s promjenjivim opsegom posla (trgovina, ugostiteljstvo, logistika, turizam, proizvodnja) lako se pomiješaju tri različita zakonska instituta: prekovremeni rad (čl. 65.), nejednaki raspored radnog vremena (čl. 66.) i preraspodjela radnog vremena (čl. 67.).

Dvije zakonske zamke kod nejednakog rasporeda (čl. 66. st. 8. i 9.)

Dvije odredbe članka 66. pretvaraju sate iz nejednakog rasporeda u prekovremeni rad.

Uz to, razdoblja godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad (bolovanja) ne uračunavaju se u razdoblje od četiri, odnosno šest mjeseci u kojem se gleda prosjek od najviše 48 sati tjedno (čl. 66. st. 10.).

Kome je prekovremeni rad zabranjen, tko mora potpisati pristanak, a na koga se ograničenja ne odnose

Zakon o radu uređuje prekovremeni rad različito ovisno o skupini radnika. Nalog za prekovremeni rad maloljetniku ili bez obvezne pisane izjave o pristanku prekršaj je s kaznama iz članka 229. stavka 1. točaka 27. do 30.

Posebna pravila za dodatni rad (čl. 18.a, 18.b i čl. 65. st. 7. i 8.)

Radnik koji radi u punom radnom vremenu (40 sati tjedno kod jednog ili više matičnih poslodavaca) može sklopiti ugovor o dodatnom radu s drugim poslodavcem u trajanju do najviše osam sati tjedno (čl. 18.a st. 1. i čl. 18.b st. 4.). Ako je raspored u dodatnom radu nejednak, tjedno radno vrijeme smije trajati do 16 sati tjedno samo uz pisanu izjavu radnika o dobrovoljnom pristanku, pri čemu prosjek u svaka četiri uzastopna mjeseca (ili šest mjeseci kolektivnim ugovorom) ne smije prijeći osam sati tjedno (čl. 18.b st. 5., 7., 8. i 10.).

Pri tome za prekovremeni rad vrijedi stroga podjela:

• matični poslodavac takvom radniku smije naložiti prekovremeni rad samo ako mu radnik dostavi pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku, osim u slučaju više sile (čl. 65. st. 7.)
• poslodavac kod kojeg radnik obavlja dodatan rad uopće ne smije naložiti prekovremeni rad, osim u slučaju više sile (čl. 65. st. 8.)

Rukovodeće osoblje i radnici koji samostalno određuju radno vrijeme (čl. 88.)

Članak 88. stavak 3. Zakona o radu propisuje da se na radnike za koje zbog posebnosti njihovih poslova radno vrijeme nije moguće mjeriti ili unaprijed odrediti ili ga radnici određuju samostalno — ako su s poslodavcem ugovorili samostalnost u njihovu određivanju — ne primjenjuju odredbe Zakona o najdužem trajanju tjednog radnog vremena, razdoblju iz članka 66. stavka 8., noćnom radu te dnevnom i tjednom odmoru. Rukovodećim osobljem smatra se radnik koji je ovlašten voditi poslove poslodavca, samostalno zaključivati pravne poslove u ime i za račun poslodavca, kojem raspored radnog vremena nije moguće unaprijed odrediti i koji o tom rasporedu samostalno odlučuje (čl. 88. st. 4.). I za takve radnike poslodavac vodi podatke potrebne za ostvarivanje prava iz radnog odnosa (čl. 21. Pravilnika NN 55/2024).

Prekovremeni rad studenata (Zakon o obavljanju studentskih poslova)

Za razliku od radnika u radnom odnosu kod kojih Zakon o radu ne propisuje fiksni postotak uvećanja za prekovremeni rad, za studente koji rade preko ovlaštenog posrednika (studentskog centra) članak 13. stavak 3. Zakona o obavljanju studentskih poslova propisuje 50-postotno uvećanje naknade za sate rada u dane državnoga blagdana, za rad noću, za vrijeme prekovremenog rada i za rad nedjeljom. Na minimalnoj studentskoj satnici za 2026. godinu od 6,56 EUR neto po satu, sat prekovremenog rada studenta iznosi najmanje 9,84 EUR neto (uvećanja se prema cjeniku Studentskog centra u Zagrebu ne kumuliraju). Ukupan trošak za poslodavca izračunat će vam kalkulator studentske satnice, a sve obveze naručitelja posla opisane su u vodiču o studentskom ugovoru.

Kako se obračunava i plaća prekovremeni rad

Članak 94. stavak 1. Zakona o radu propisuje da za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom i neradnim danom utvrđenim posebnim zakonom radnik ima pravo na povećanu plaću, u visini i na način određenima kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, pri čemu povećanje za svaki sat rada nedjeljom ne može biti manje od 50 %.

Iz te odredbe slijede tri važne činjenice za obračun plaće:

1. Zakon o radu propisuje zakonski minimum od 50 % samo za rad nedjeljom. Za prekovremeni rad, noćni rad i rad blagdanom u samom Zakonu o radu nije upisan postotak.
2. Postotak uvećanja čita se iz izvora koji obvezuje poslodavca. To je kolektivni ugovor (npr. granski kolektivni ugovor u ugostiteljstvu, graditeljstvu ili trgovini ako obvezuje poslodavca), pravilnik o radu ili sam ugovor o radu. Ako različiti akti uređuju isto pravo različito, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo (čl. 9. st. 3. Zakona o radu).
3. Što ako postotak nije naveden nigdje? Ako povećanje plaće za prekovremeni rad nije određeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ni ugovorom o radu, a ugovor o radu ne sadrži dovoljno podataka na temelju kojih bi se ono moglo odrediti, radnik ostvaruje pravo na primjereno povećanje plaće (čl. 94. st. 4.). Pod primjerenim povećanjem smatra se povećanje koje se redovito isplaćuje za takav rad, a ako ga nije moguće utvrditi, radnik ostvaruje pravo na povećanje koje odredi sud prema okolnostima slučaja (čl. 94. st. 5.).

Primjer izračuna prekovremenih sati u eurima

Kako prekovremeni sati ulaze u bruto plaću i ukupni trošak poslodavca najlakše je vidjeti na konkretnom primjeru. Uzmimo studeni 2026., koji ima 21 radni dan od ponedjeljka do petka (uključujući blagdan Dan sjećanja 18. studenoga koji pada u srijedu), odnosno mjesečni fond od 168 sati.

Točan neto iznos za isplatu radniku ovisi o osobnom odbitku (osnovni osobni odbitak u 2026. iznosi 600,00 EUR mjesečno, uz uvećanja za uzdržavane članove i djecu) te o stopi poreza na dohodak u gradu ili općini prebivališta radnika. Mjesečni fond sati za svaki mjesec nalazi se u kalendaru fonda sati za 2026..

Kalkulator plaćeIz bruto u neto za 2026.: doprinosi, osobni odbitak i porez na dohodak po gradu ili općini.

Slobodni dani umjesto isplate prekovremenih sati

Članak 94. stavak 1. Zakona o radu daje radniku koji je radio prekovremeno pravo na povećanu plaću. Zamjenu slobodnim satima ili danima taj članak ne spominje. Zamjenski odmor Zakon izričito predviđa samo kada radnik nije mogao iskoristiti dnevni odmor (čl. 74. st. 3.) ili tjedni odmor (čl. 75. st. 4.).

Može li se isplata prekovremenih sati zamijeniti slobodnim vremenom, ovaj članak ne tvrdi. To pitanje treba provjeriti u kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i ugovoru o radu koji vas obvezuju, uz pravni savjet. Bez obzira na to kako se sati izmire, svi odrađeni prekovremeni sati moraju ostati upisani u evidenciju radnog vremena (čl. 13. Pravilnika NN 55/2024).

Isplatna lista, ovršna isprava i zastara od pet godina

Poslodavac je dužan najkasnije 15 dana od dana isplate plaće radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako su iznosi utvrđeni (čl. 93. st. 1.). Ako na dan dospjelosti ne isplati plaću u cijelosti — što uključuje i dospjele prekovremene sate — dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata radniku dostaviti obračun ukupne plaće i obračun neisplaćenog dijela u propisanom sadržaju, koji predstavlja ovršnu ispravu (čl. 93. st. 2. i 5.).

Potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju za pet godina (čl. 139. Zakona o radu). Radnik u tom roku može sudskim putem potraživati razliku plaće za sve odrađene a neisplaćene prekovremene sate.

Evidencija radnog vremena, inspekcijski nadzor i prekršajne kazne

Prema Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca (NN 55/2024, na snazi od 1. listopada 2024.), poslodavac u evidenciji o radnom vremenu uz početak, završetak i ukupno dnevno radno vrijeme mora voditi i podatke o satima prekovremenog rada od kojih ovisi ostvarenje prava iz radnog odnosa (čl. 13. st. 1. i 2.).

Tri pravila iz Pravilnika vrijede za svaku evidenciju radnog vremena:

• Upis najkasnije sedmi dan. Evidencija o radnom vremenu vodi se za obračunsko razdoblje za koje se isplaćuje plaća, a podaci se moraju upisati najkasnije sedmi dan od dana za koji se podaci popunjavaju i moraju prikazivati stvarno stanje (čl. 13. st. 6. i čl. 15. st. 1. i 2.).
• Vrijedi i za rad na daljinu. Evidencija se vodi i za radnike s ugovorom o radu na izdvojenom mjestu rada ili o radu na daljinu; ako poslodavac obvezu unosa prenese na radnika, i dalje je dužan nadzirati da su podaci točni i uneseni u roku od sedam dana (čl. 16. i 17.).
• Čuvanje najmanje šest godina. Evidencija o radnom vremenu čuva se najmanje šest godina od isteka godine u kojoj je vođena, a ako je poslodavac saznao da je pokrenut radni spor, do pravomoćnog okončanja spora (čl. 18. st. 3.). Radnik ima pravo uvida u svoje podatke iz evidencije na zahtjev (čl. 20. st. 1.).

Kolike su kazne po Zakonu o radu (čl. 228. i 229.)

Zakon o radu propisuje novčane kazne za prekršaje povezane s radnim vremenom, odmorima i prekovremenim radom. Ako je bilo koji od tih prekršaja počinjen u odnosu na maloljetnika, iznos novčane kazne uvećava se dvostruko (čl. 228. st. 5. i čl. 229. st. 15.).

Zbog toga raspored smjena, pisani zahtjevi za prekovremeni rad, dnevna evidencija radnog vremena i obračun plaće moraju biti usklađeni iz tjedna u tjedan. Detaljan popis stupaca koje dnevna evidencija mora sadržavati potražite u vodiču o Pravilniku NN 55/2024, a besplatnu radnu knjigu preuzmite u vodiču za šihtericu u Excelu.